Ulaganje / Kviz

Kviz: Ulaganje

15 pitanja. Svaki ponuđeni odgovor je objašnjen, pa te i pogrešan odgovor nečemu nauči. Pogrešni odgovori idu na tvoju listu za ponavljanje.

Odgovori na pitanja ispod. Rezultat se ažurira dok odgovaraš.

Pitanje 1/15 · Osnove investiranja

Koja je glavna razlika između investiranja i trejdinga?

✓ Tačno: prinos investitora dolazi uglavnom iz vrednosti koju imovina vremenom stvara, a prinos trejdera iz kretanja cene.

✗ Investicije mogu mnogo da padnu, a jedna kompanija može da padne na nulu, pa i u investiranju možeš da izgubiš novac.

✗ Često je obrnuto: mnogi mali trejderi koriste ugovore kao što su CFD-ovi i ne poseduju ništa.

✗ Razlikuju se po vremenskom horizontu, po tome šta poseduješ i po tome koliko te košta greška.

Pitanje 2/15 · Osnove investiranja

Uložiš €10 na crveno na ruletu, gde ima 18 crvenih, 18 crnih i 1 zeleni broj. Koliki je tvoj prosečan gubitak po opkladi?

✗ Zbog zelene nule gubiš 19 puta od 37, a dobijaš samo 18 puta od 37.

✓ Tačno: u proseku gubiš €10 ÷ 37, oko €0.27, na svakoj opkladi, i nijedna strategija to ne menja.

✗ To je 27% opklade; prava prednost kazina je oko 2.7%, znači €0.27 na €10.

✗ Svako okretanje je nezavisno, pa prethodni gubici ne menjaju šanse za sledeće.

Pitanje 3/15 · Osnove investiranja

€1,000 raste uz pretpostavljenih 5% godišnje i sva zarada ostaje uložena. Koliko otprilike vredi posle 10 godina?

✗ To je vrednost posle jedne godine, a ne posle deset.

✗ To je prosti rast, kod kojeg svake godine izvadiš €50 umesto da ih ostaviš uložene.

✓ Tačno: 1.05 na 10. stepen je oko 1.629, jer i rast svake godine raste.

✗ Za udvostručavanje uz pretpostavljenih 5% treba oko 14 godina (72 ÷ 5), a ne 10.

Pitanje 4/15 · Osnove investiranja

Po pravilu 72, za koliko vremena se novac otprilike udvostruči uz pretpostavljenih 8% godišnje?

✗ Tu su pomešani stopa i godine; pravilo deli 72 stopom.

✗ Toliko traje prosti rast (100 ÷ 8), ali složeni rast je brži.

✗ Oko 16 godina bi značilo otprilike 4.5% godišnje, a ne 8%.

✓ Tačno: 72 ÷ 8 = 9, pa se uz pretpostavljenih 8% novac otprilike udvostruči za oko 9 godina.

Pitanje 5/15 · Osnove investiranja

Zašto je raniji početak investiranja obično važniji od pronalaženja savršenog trenutka za kupovinu?

✗ Cene ne rastu uvek; tržišta mogu da padaju godinama.

✓ Tačno: u primeru iz lekcije, savršen popust od 10% posle pet godina čekanja ipak je završio iza.

✗ Provizije ne zavise od toga kada počneš; vreme pomaže kroz složeni rast.

✗ Niko ne može pouzdano da ga vidi unapred, i baš zato je čekanje skupo.

Pitanje 6/15 · Osnove investiranja

Kupiš udele indeksnog ETF-a. Šta zapravo poseduješ?

✗ Akcije drži fond; ti držiš udele u fondu.

✗ To je opis CFD-a, koji ne daje nikakvo vlasništvo.

✗ Fond nije štedni račun; nema fiksne kamate i nema garancije.

✓ Tačno: svaki udeo je malo parče svega što fond drži.

Pitanje 7/15 · Osnove investiranja

Indeks drži dve kompanije ponderisane po veličini: jedna vredi €800 milijardi, a druga €200 milijardi. Uložiš €500 u fond koji ga kopira. Koliko ide u veću kompaniju?

✗ To bi bile jednake težine, a ovaj indeks meri svaku kompaniju po veličini.

✓ Tačno: veća kompanija je €800 od €1,000 milijardi, ili 80%, a 80% od €500 je €400.

✗ To bi bila težina od 90%, a veća kompanija je 80% ukupnog iznosa.

✗ Fond kopira ceo indeks, pa deo novca ide i u manju kompaniju.

Pitanje 8/15 · Osnove investiranja

Podeliš €2,000 jednako na 40 kompanija. Jedna bankrotira i njene akcije postanu bezvredne. Koliko gubiš?

✗ Propala je samo jedna od 40 kompanija; ostalih 39 delova i dalje postoji.

✗ Svaka kompanija je dobila €2,000 ÷ 40 = €50, a ne €500.

✗ Diverzifikacija čini jednu propast malom; ne briše je.

✓ Tačno: svaka kompanija je dobila €50, pa jedna potpuna propast košta €50, što je 2.5% novca.

Pitanje 9/15 · Osnove investiranja

Dve investicije obično rastu i padaju istih dana. Šta to govori o njima?

✓ Tačno: stvari koje se kreću zajedno pružaju malo zaštite jedna od druge.

✗ Niska korelacija znači da se kreću više odvojeno, što je suprotno od ovog slučaja.

✗ Ako se kreću zajedno, mogu i zajedno da gube.

✗ Korelacija opisuje kako se dve stvari kreću, a ne kojoj vrsti imovine pripadaju.

Pitanje 10/15 · Rizik i ponašanje

Tvoja investicija je na vrhu vredela €8,000, a sada vredi €6,000. Koliki dobitak ti treba da se vratiš na €8,000?

✓ Tačno: €6,000 mora da poraste za €2,000, a €2,000 je oko 33.3% od €6,000.

✗ Pad je bio 25%, ali 25% od €6,000 je samo €1,500, što te dovodi do €7,500.

✗ 20% od €6,000 je €1,200, što te dovodi samo do €7,200.

✗ 50% od €6,000 je €3,000, što bi te dovelo do €9,000, više nego što ti treba.

Pitanje 11/15 · Rizik i ponašanje

Posle vrha iz 1929, koliko je trebalo glavnom indeksu velikih američkih kompanija da se vrati na taj nivo, gledano po ceni?

✗ Posle dve godine je i dalje padao; dno je dotakao 1932.

✗ Pet godina je bliže oporavku posle vrha iz 2007, a ne onom iz 1929.

✓ Tačno: pao je oko 89% i vratio se na nivo iz 1929. tek u novembru 1954.

✗ Vratio se, ali tek posle oko 25 godina.

Pitanje 12/15 · Rizik i ponašanje

€10,000 raste 25 godina uz pretpostavljenih 5% godišnje pre provizija. Otprilike koliko ti više ostavi godišnja provizija od 0.1% nego provizija od 2%?

✗ To je samo razlika u prvoj godini; provizija se ponovo naplaćuje svake godine, 25 godina.

✗ To je 1.9% od €10,000 puta 25, ali provizije se uzimaju sa stanja koje raste, a uzeti novac takođe prestaje da raste.

✓ Tačno: oko €33,066 uz proviziju od 0.1% naspram oko €20,938 uz proviziju od 2%.

✗ To je ceo rast bez ikakve provizije; provizija od 2% ne uzima ceo rast.

Pitanje 13/15 · Rizik i ponašanje

Fond naplaćuje 2% godišnje, a ti pretpostavljaš godišnji prinos od 6% pre provizija. Koliki deo tog prinosa provizija uzme svake godine?

✗ Provizija je 2% tvog stanja, ali u poređenju sa prinosom od 6% to je mnogo veći deo.

✗ Oko 4 procentna poena je ono što zadržavaš, a ne ono što uzima provizija.

✓ Tačno: 2 od 6 procentnih poena odlaze na proviziju, što je trećina prinosa.

✗ I dalje bi zadržao 4 od 6 procentnih poena, ako se pretpostavljenih 6% stvarno ostvari.

Pitanje 14/15 · Rizik i ponašanje

Cena fonda padne sa €100 na €50. Prodaš svojih 10 udela u panici i kupiš nazad sa svim novcem kada je cena opet €100. Koliko tvoj novac sada vredi?

✗ Toliko bi imao da si držao, ali ti si prodao po pola cene.

✗ Posle prodaje ostalo ti je ukupno €500, a ponovna kupovina po €100 ne dodaje ništa.

✗ I dalje poseduješ 5 udela; prodaja u panici ti je ovde prepolovila novac, ali ga nije izbrisala.

✓ Tačno: prodaja 10 udela po €50 dala ti je €500, a za to kupiš nazad samo 5 udela po €100.

Pitanje 15/15 · Rizik i ponašanje

Uložiš €100 kada je cena €20 i još €100 kada je €10. Kolika je tvoja prosečna cena po udelu?

✗ €15 je prosek dve cene, ali po nižoj ceni si kupio više udela.

✗ Samo druga kupovina je bila po €10; prvih 5 udela koštalo je po €20.

✓ Tačno: kupio si 5 plus 10 udela, znači 15 udela za €200, ili oko €13.33 po udelu.

✗ Samo prva kupovina je bila po €20; druga je kupila duplo više udela po €10.